vijest-slika

„Samo ti pričaj“, prva zbirka proznih uradaka „osebujne i probrane ekipe“ iz književne udruge ZaPis predstavljena je domaćoj publici u Gradskoj knjižnici Zadar u sklopu manifestacije „Zadar čita“ .

Književni uspjesi članova

„Ona je mala, lijepa a tako kompleksna. Ova je knjiga esencija života u Zadru.“ – rekao je Ante Mihić vodeći prisutne kroz književnu promociju na svoj već prepoznatljiv način, uz pregršt humora i ležernosti, otkrivajući nam sva lica ZaPisovaca, ne samo ono književno. Udruženim snagama jači su pred drugima, jedan je od razloga zbog kojih je prije četiri godine osnovana ova književna udruga koja je u Zadru okupila kreativne snage, osvježila njegovu kulturnu scenu, dovela u goste niz spisateljska imena: Ante Tomića, Juricu Pavičića, Zorana Ferića…Sve je krenulo povezivanjem Roberta Nezirovića i Elvisa Serdara. Iz glazbenih u spisateljske vode priključio im se Mario Padelin, poznati kolumnist u jednom zadarskom listu. Sada ih ima svih generacija i sa svih strana, što će reći Padelin, i to je dobro. Neki od njih ostvarili su zapažene književne uspjehe. Serdar je objavio roman koji se „rodio prilično teško“, problemi identiteta i konformiza glavne su teme „mačke u čizmama“ Ive Pejković u njezinom istoimenom romanu. Kao novinarka primjećuje probleme i otvoreno piše o njima. Zarazila se kratkom pričom, perfekcionistica je u pisanju, a kad „odraste“ željela bi biti belgijska književnica Amelie Nothomb. Priče Želimira Periše višestruko su nagrađivane. Prošle je godine njegova priča „Kako se na gumnu vrši žito“ proglašena najboljom na natječaju „Lapis Histriae 2012“. Na promociji je nedostajao – bio je bolestan – pa nije mogao čuti kako su ga svi hvalili kao strogog ali pravednog kritičara radova i urednika zbirke. On ne podilazi nikome i to je ono najbolje kod njega, pričali su o Periši ZaPisovci.

Razotkrivanje pred publikom

Mihićevo rešetanje pitanjima bilo je na razini pa se doznalo još puno toga, na primjer kako je Padelinovo upoznavanje s uzgojem kelja pupčara i nestručnost u rukovanju kosom inspiriralo naslovnicu zbirke. Pisci su otkrivali svoje stavove o položaju književnika, kulturi u Zadru, kako teče njihov stvaralački proces, što ih nadahnjuje i što valja čitati. Po Serdaru tako nije važno djeluje li pisac u manjoj ili većoj sredini već ljubav prema pisanju i koliko je netko voljan predočiti svoj rad nekom drugome. Nezirović je otkrio kako je svoju priču o golom Orfeju u praznom Zadru prvotno zamišljao kao roman što se pokazalo, iskreno je priznao, prevelikim zalogajem. Priču Vlatke Basioli inspirirao je početak jednog sna. Pisanje doživljava kao potrebu za izražavanjem, oduševljena je srpskim piscima, najčešće piše u afektu. Impluzivni početak u pisanju ima i Valentina Mlađen, još jedna novinarka u ekipi. Drago joj je što se Zadar kulturno budi i svima poručuje: čitajte mlade hrvatske autore. Njezinoj majci možda nije bio suđen život u Zadru ali je njoj, Andreji Malti. Iz Slovenije, put do Zadra vodio ju je preko Iraka gdje se zaljubila u Zadranina. Uskoro joj izlazi prva zbirka pjesama na hrvatskom i slovenskom jeziku. Ivanu Bošku Habušu specijalnost je katalonski jezik, u pisanju priča još se brusi. Do sada ih je napisao dvije, a ona o dedi Niki nastala je za potrebe zbirke. Zahvaljujući ZaPisu pisanje je postalo dio identiteta Tihane Gambiraže, a on opet neodvojivi dio njezinih priča. Nikolina Dolfić već je pokupila prve pohvale za priču o pedofiliji koja se našala u zbirci. Zajednički nastup u okviru udruge vidi kao priliku za lakše probijanje na književnoj sceni. Bez puno priče, Igor Eškinja uradio je ono što najbolje zna – nasmijao publiku svojom novom pričom „Trebunal“.

Tekst preuzet iz Zadarskog Regionala, Autor: Nataša Rožić
Foto: Vox portal, privatni arhiv

Zadarska promocija zbirke