IMG_3541_resize

SPLIT POPUT PIJANOG ĆAĆE, DOK ZADAR SKRIVA GRANDECU

 

U petak 17.3.2017. Zadar je imao priliku ugostiti Sinišu Kekeza, novinara i pjesnika iz Splita. Kekez je već godinama, kao urednik i novinar Slobodne Dalmacije važan kroničar kulture, a koji se i sam razotkrio kao pjesnik kad je prošle godine objavio hvaljenu zbirku pjesama „Splita mi je puna kita“. Večer je održana u organizaciji književne udruge ZaPis – Zadarski pisci, koja ove godine, nakon gostovanja Ivane Rogar u siječnju i Maje Hrgović u veljači, svaki mjesec zaokružuje sa zanimljivim književnim gostom.

 

HUMORISTIČAN KRONIČAR

Prepuna Knjigozemska, u koju se za ovu priliku uguralo preko pedeset posjetitelja, s oduševljenjem je dočekala dubinsko iskrenu Kekezovu poeziju koja se čvrsto naslanja na tradiciju splitske kulturne škole iz koje ja iznikla čitava plejada kulturnjaka koji su često upakirani u humor, a pritom vrlo kritički kroničari okruženja i vremena.

Kekezove pjesme izazvale su niz reakcija, od smijeha do oduševljenja, a već i naslovi čitanih pjesama opisuju dijapazon emocija i način njene prezentacije. Čitale su se pjesme, od hitova: Splita mi je puna kita, Mi ćemo otići psihički, Pjesma Ivici Oliću, Žnjanopojka, u kojima Kekez bespoštedno secira zbilju, do osobnih: Ćaćine slabe noge, i Majka je između rođenja i smrti, ali i romantičnih: Voli me sad, Djevojka prigušena šarma, Vodnim te sa drugim ženama, sve do pjesama koje promišljaju samu srž književnosti: Što tražim od poezije, Pisma ćaći rvacke književnosti i Hrvatska književna laž.

Kekezova poezija nasmijava ogorčenošću i razgaljuje emocijom, ono što je sigurno – slušatelje ne ostavlja ravnodušnima.

Posebno je emotivna bilo čitanje pjesme kojom Kekez evocira svoje studentsko iskustvo u Zadru: Zadre, nisam te razumio te 1986. godine / dok si iza spuštenih škura čuvao svoju grandecu / i svoju povijesnu distancu.

 

PROBLEMI KNJIGOZEMSKE

Na večeri se govorilo i o kulturnoj sceni Splita i Zadra, fenomenima poput pjesničke grupe Rječilišta, iz koje su izniknuli danas vrlo viđeni i priznati pjesnici poput Marija Glavaša, Nade Topić, pa i samog Kekeza, ali i o novim trendovima na sceni, poput svježeg NKV – Novog književnog vala, koji okuplja prozne autore, a također je, poput Rječilišta, nastao okupljen oko Irene Delonge Nešić, koju je ZaPis ugostio jesenas na KaLibar bestivalu.

Posebna tema večeri je i problematika funkcioniranja nezavisne kulturne scene, koja nije naslonjena ni na koju instituciju već je pokretana isključivo entuzijazmom svojim sudionika. U slične je probleme zapala i Knjigozemska, prostor u kojem je održana promocija, ali u kojem se već nekoliko mjeseci odvija doista vrhunski kulturni program (u samo tri mjeseca je održano 15 koncerata, promocija, radionica, kazališnih predstava…) koji bi s ovom promocijom mogao i završiti naprosto zbog nesukladnosti između hladne formalnosti gradske uprave i nemogućnosti mladih entuzijasta da artikuliraju vlastite potrebe i zadovolje birokratske uvjete.

Siniša Kekez u Knjigozemskoj